Odgovor na pitanje koje su najopasnije droge bi se mogao razlikovati od osobe do osobe, kao i ugla gledanja različitih istraživača, pa tako štetnost droga može da se razmatra u kontekstu koliko ovisnost stvara, na koji način aktivira dopaminski sistem u mozgu, kakve simptome izaziva i sl.
Godine 2007, britanski psihijatar i neuoropsihofarmakolog David Nutt i njegove kolege su napravili listu od najopasnijih pet supstanci koji najlakše izazivaju ovisnost.
Mnoge droge aktiviraju dopaminske receptore u mozgu i remete njegov normalan rad. Dopamin je neurotransmiter, hemijska supstanca u mozgu odgovorna za osjećaj zadovoljstva, budući da on ima ključnu ulogu u kognitivnim performansima, motivaciji, zadovoljstvu, seksualnom nagonu, budnosti i kretanju. Osobe koje imaju niske razine dopamina vrlo često imaju simptome poput depresije, hroničnog umora i osjećaja poraza i beznađa.
1. Heroin
Nutt i njegov tim su heroin stavili na vrh liste supstanci koje izazivaju najveću ovisnost. Heroin je opijat koji uzrokuje da se dopamin poveća za čak 200 posto. Heroin upravo zbog toga može biti smrtonosan jer je doza koja dovodi do smrti samo pet puta veća od one koja je potrebna da bi narkoman osjetio dejstvo ove supstance.
Tržište ilegalnih opijata, uključujući heroin, 2009. godine je procijenjeno na 68 milijardi dolara.
2. Kokain
Kokain također direktno remeti normalne veze među neuronima u mozgu, na način da aktivira prekomjerni rad centra za nagrađivanje i zadovoljstvo. U eksperimentima provedenim na životinjama pokazalo se kako kokain uzrokuje povećanje nivoa dopamina u mozgu do čak tri puta od normalne količine. Procjenjuje se da između 12 i 20 miliona ljudi širom svijeta uzima kokain, a vrijednost tržišta je 2009. godine iznosila oko 75 milijardi dolara.
Procjenjuje se kako će oko 21 posto ljudi koji probaju kokain u jednom periodu svog života postati ovisna o ovoj drogi. Kokain je sličan i drugim stimulansima kao što je metamfetamin.
3. Nikotin
Kad je u pitanju ovisnost o duhanu, nikotin je zapravo najmanje adiktivan sastojak duhana i cigareta. Prilikom pušenja, nikotin se brzo apsorbuje u pluća i dolazi do mozga.
Više od dvije trećine Amerikanaca koji su probali cigarete će postati ovisni o njima u jednom periodu svog života. Svjetska zdravstvena organizacija je 2002. godine procijenila kako u svijetu živi više od 1 milijarde pušača, te kako će duhan do 2030. godine ubiti više od osam miliona ljudi širom svijeta.
I cigarete utječu na nivo dopamina u mozgu, povećavajući ga za 25-40 posto.
4. Barbiturati
Barbiturati su grupa lijekova koja se koriste za smirenje i otklanjanje anksioznosti na način da utječu na određene centre u mozgu smanjujući njihovu aktivnost.
Barbiturati imaju širok spektar djelovanja, od blagog uspavljivanja do anestezije. U manjim dozama dovode do euforije, no veće doze mogu biti smrtonosne jer mogu dovesti do anestezije i zaustaviti disanje.
Mnogi barbiturate smatraju “legalnim” drogama koje se mogu kupiti na recept.
5. Alkohol
I alkohol utječe na razinu dopamina u mozgu, povećavajući je od 40 do 360 posto.
Svjetska zdravstvena organizacija je 2002. godine procijenila kako dvije milijarde ljudi pije alkohol, a više od tri miliona osoba preminulo je u 2012. godini od posljedica alkohola.
Izvor: klix.ba
Nema komentara:
Objavi komentar